INFORMATIKA

Povijest i razlozi za pokretanje studija
Strategija informatizacije Hrvatske stožerni je dio cjelokupne strategije razvoja. Hrvatska je tijekom proteklih desetak godina znatno zaostala u razvitku suvremene tehnologije i u primjeni informatike te u informatizaciji društva. Informatika je područje koje se izuzetno brzo razvija. Uz mnoge njene tehničke aspekte vrlo su važni i oni ekonomski i socijalni.
Moderan pristup razvoju gospodarstva temelji se na društvu znanja i visoko učinkovitom i svrhovitom poslovnom obrazovanju.
S obzirom na potrebe tržišta rada (u okviru gospodarstva, obrazovnih institucija, javnog sektora i sl.) studij informatike zadovoljava potrebu za kadrovima koji posjeduju znanja iz informacijske i komunikacijske tehnologije.

Svrhovitost i cilj studija
Osnovna svrha studija jest izobrazba inženjera informatike za samostalno obavljanje poslova održavanja, posluživanja i oblikovanja osobnih računala i poslužitelja, manjih mreža, informacijskih sustava i aplikacija, kao i njihovog korištenja kao alata.
Znanja kojime će studenti ovladati obuhvaća:
-znanja o elektronici i sklopovlju, održavanje sustava i mreža projektiranje manjih sustava.
-znanja o programskoj opremi, programskim paketima te izradi vlastitih programa uključivo primjene u informatizaciji ureda, uprave i gospodarstva.

Povezanost studija sa znanosti i praksom
Studij informatike je usmjeren na stjecanje praktičnih znanja koje završeni polaznici mogu odmah upotrijebiti u obavljanju tipičnih poslova u informatici.
Završeni student informatike može obavljati poslove:
-vođenja, održavanja i organizacije rada u poduzećima te u samostalnoj djelatnosti u uvjetima promicanja primjene naprednih informatičkih tehnologija;
-poslovnog komuniciranja i predstavljanja tvrtke od klasičnih načina do multimedijalnih prezentacija na Internetu;
-konstrukcije, postavljanja i korištenja suvremenih informatičkih sustava: radnih stanica, računalnih sustava i mreža, baza podataka te elektroničkih medija za obradu, pohranu, pretragu, prijenos i priopćavanje informacija;
-programiranje u grafičkim programskim jezicima;
-komuniciranje s informatičkim i računalnim specijalistima tijekom razvoja, implementacije i održavanja računalne i programske opreme.

Usporedivost sa sličnim studijima
U donošenju programa studija korištene su upute za izradu nastave zajednički sastavljene od uglednih međunarodnih stručnih organizacija ACM (Association for Computing), AIS (Association for Information Systems) i IEEE-CS (Institute of Electronic and Electric Engineers – Computer Society).
Program je usklađen sa studijem informatike na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu, sa orijentacijom programa na praktično znanje i trajanjem od 3 godine, u skladu sa načelima Bolonjskog procesa.
U Europi sve više sveučilišta i veleučilišta nudi stručni studij informatike u trajanju od 3 godine i završetkom sa stupnjem B.Sc. (engl. Bachelor of science) pri čemu se kao prednost posebno ističe manja cijena i kraće trajanje tih studija od tipičnih sveučilišnih tehničkih studija trajanja 4-5 godina.
Kao primjer usporedivih studija u svijetu navodimo:
Studijske programima koji izvode sveučilišta u Ljubljani (http://www.fe.uni-lj.si/) i Mariboru (http://www.feri.uni-mb.si/).
Escuela Universitaria de Informática Universidad Politécnica de Madrid
Carretera de Valencia Km. 7, 28031 Madrid, Espana
http://www.eui.upm.es

Dosadašnja iskustva predlagača
Program studija informatike izrađen je od stručnjaka sa Tehničkog veleučilišta u Zagrebu
Nastava iz studija informatike uspješno se izvodi na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu od 1998. godine. Stalno rastući broj studenata, pozitivne ocjene polaznika iz poduzeća gdje se zapošljavaju navodi na zaključak da je studij informatike uspio.

Otvorenost studija
Nastavni program stručnog studija informatike strukturiran je u skladu s načelima Bolonjske deklaracije. Primijenjen je europski sustav prijenosa bodova (ECTS) koji omogućuje prijelazak na druge srodne studije. Veleučilište u Krapini otvoreno je za dolazak studenata sa sličnih studija u Hrvatskoj pri čemu će se za prijelaznike primjenjivati isti kriteriji polaganja godina kao i za vlastite studente.

Trajanje studija
Nastava se izvodi kao redovni studij u trajanju od šest semestara ili tri godine pri čemu je šesti semestar posvećen užem stručnom usmjeravanju studenata i izradi završnog rada. Očekivano trajanje nastavnog semestra je 15 nastavnih tjedana.


Kompetencije studenta – katalog znanja
Stručne kompetencije završenog polaznika studija Informatike (katalog znanja):
1. Korištenje uobičajenih programskih alata za izradu dokumenata, tablica, prezentacija i računanje.
2. Sastavljanje, instalacija, korištenje i održavanje osobnih računala: hardware i software.
3. Programiranje u modernom strukturiranom i proceduralnom programskom jeziku.
4. Razumijevanje principa, izrada i održavanje manjih baza podataka.
5. Dizajniranje i proračun osnovnih digitalnih sklopova koristeći se komponentama na tržištu.
6. Dizajn i održavanje Internet web prezentacija korištenjem modernih programskih alata.
7. Funkcioniranje, sastavni dijelovi i primjena modernih računalnih mreža.
8. Funkcioniranje, instalacija i rad sa modernim operacijskim sistemima.
9. Programiranje u objektno orijentiranom programskom jeziku.
10. Postavljanje i organizacija suvremenog informatiziranog ureda.
11. Oblici i primjene elektroničkog poslovanja.
12. Instaliranje i održavanje suvremenih operacijskih sistema na poslužiteljima.
13. Razumijevanje i primjena sigurnosnih mjera za zaštitu računalnih sistema.
14. Razumijevanje usluga, arhitekture i resursa telekomunikacijskog sustava.
15. Poznavanje temelja obrade signala i kodiranja informacija.
16. Izrada i primjena multimedijalnih sadržaja.

Kompetencije koje se mogu dobiti pohađanjem izbornih predmeta:

17. Programiranje u modernim jezicima temeljenim na oznakama (HTML, XML) i web programiranje (skripte, Java, Javascript).
18. Projektiranje računalnih mreža.
19. Instalacija, upotreba i održavanje mobilnih mreža i komunikacija.
20. Poznavanje prirode informacije, osnovnih pojavnih obrazaca i vještina izrade algoritama za njeno pridobivanje.


Stručni naziv i stupanj koji se stječe
Stručni studij završava polaganjem svih ispita tj. skupljanjem minimalno 180 ECTS bodova, odrađivanjem stručne prakse i izradom završnog rada.
Završetkom studija stječe se zvanje inženjera informatike koje odgovara stupnju Baccalaureus
(B.inf. engl. Bachelor of Information Technology).

Metode studija
a) Predavanja i auditorne vježbe predstavljaju dio nastave gdje studenti usvajaju znanja i vještine slušajući predavača, dakle uglavnom se primjenjuju direktne nastavne metode. Prema potrebi, auditorne vježbe i predavanja se mogu izvoditi zajedno ili naizmjenice, a moguće je i veće uključivanje studenata u nastavni proces (seminari, rješavanje primjera).
Satnica predavanja i auditornih vježbi vodi se kao jedna stavka u statistici studija i smjera pod predavanja
i. Na predavanjima se iznose teorijske osnove te temeljna znanja i vještine iz pojedinog predmeta.
ii. Na auditornim vježbama rade se tipični primjeri (numerički, logički, jezički i sl.) iz područja predmeta koristeći se znanjem predstavljenom na predavanjima.
b) Laboratorijske vježbe predstavljaju dio nastave u koju su studenti direktno uključeni. Na osnovi usvojenog znanja sa predavanja i auditornih vježbi studenti se na ovim vježbama trebaju upoznati sa osnovnim metodama rada, aparaturom ili programima u području predmeta. Predviđa se rješavanje jednostavnih zadataka iz područja predmeta te provjera znanja i primjera iznesenih na predavanjima i auditornim vježbama pod direktnim nadzorom i uz pomoć nastavnika.
c) Konstrukcijske vježbe podrazumijevaju samostalni rad studenata na rješavanju tipičnih problema iz područja predmeta. Pomoć nastavnika treba biti svedena na savjetodavnu. Studentu se zadaje zadatak i provjerava se njegovo rješavanje.
Satnica laboratorijskih i konstrukcijskih vježbi vodi se kao jedna stavka u statistici studija i smjera pod vježbe.

Predmeti
Ima ukupno 41 predmet na studiju (obveznih i izbornih). Student mora položiti ukupno 30 ispita-predmeta do diplome, uključujući seminarski i završni ispit, a ima priliku odabrati 3 izborna predmeta u V i VI semestru.
Svaki predmet u studiju nosi odgovarajući broj ECTS bodova. Broj ECTS bodova određen je prema broju školskih sati koje student treba uložiti da bi savladao materiju toga predmeta što uključuje aktivnu nastavu kao i rad doma. Prema preporuci Ministarstva znanosti obrazovanja i športa jedan ECTS bod vrijedi 28 sati rada studenta.
Prosječno tjedno opterećenje studenta aktivnom nastavom je 22 do 23 školskih sati.
Broj ECTS bodova koje bi student trebao skupiti po semestru je 30.


Popis predmeta na studiju informatike


Br.Naziv predmeta
1 Tjelesna i zdravstvena kultura
2 Engleski jezik I
3 Matematika I
4 Fizika
5 Primjena računala
6 Ekonomika i organizacija poduzeća
7 Uvod u uredsko poslovanje
9 Engleski jezik II
10 Matematika II
11 Osnove elektronike
12 Osnove programiranja
13 Uvod u elektroničko poslovanje
14 Oblikovanje Web sadržaja
16 Engleski jezik III
17 Vjerojatnost i statistika
18 Digitalni elektronički sklopovi
19 Programiranje
20 Napredno elektroničko poslovanje
21 Multimedija
23 Engleski jezik IV
24 Komunikacijski sustavi i mreže
25 Objektno orijentirano programiranje I
26 Baze podataka I
27 Računalne mreže
28 Operacijski sustavi
29 Baze podataka II
30 Instalacija i administracija poslužitelja
31 Objektno orijentirano programiranje II
32 Sigurnost i zaštita informacijskih sustava
33 Menedžment
34 Informacijska tehnika
35 Mobilne komunikacije
36 Njemački jezik I
37 Vještine komuniciranja
38 XML programiranje
39 Njemački jezik II
40 Projektiranje računalnih mreža
41 Interaktivno programiranje na Web-u